Zagrebačka katedrala, najveća je hrvatska sakralna građevina i jedan od najvrijednijih spomenika hrvatske kulturne baštine. [1]
Sadržaj |
Na prostoru današnje prvostolnice prvotno se nalazila crkvica sagrađena između 9. i 11. stoljeća, nije poznato je li bila porušena ili je stradala, no na njezinom mjestu sagrađena je nova veća crkva. Zagrebačku biskupiju osnovao je Ladislav 1094. godine i podredio je nadbiskupiji u Ostrogonu. [2]
Zagrebačkim su biskupima prihodi omogućavali da sagrade novu crkvu koju je vjerojatno novčanim darom pomogao i kralj Emerik koji je početkom 13. stoljeća boravio u Zagrebu. [2]
Počelo se s gradnjom katedrale u Zagrebu u prijelaznom romaničko-gotičkom stilu. Gradnja je trajala dugo te je tek 1217. godine bila završena i posvećena. Andrija II. dao ju je posvetiti prilikom polaska na križarsku vojnu. [2] Uskoro je ona teško nastradala za provale Tatara (1242. god.), ali ju je već biskup Timotej (1263. - 1287.) počeo temeljito obnavljati u gotičkom stilu.
Obnova je nastavljena u 14. i 15. stoljeću. U 16. stoljeću katedrala je utvrđena zidinama i kulama, a u 17. stoljeću dobiva svoj masivan renesansni toranj. Požari i navala neprijatelja više su ju puta oštećivali, ali najteži udarac ju je zadesio u Velikom potresu 1880. godine. Nakon potresa provedena je temeljita obnova katedrale u neogotičkom stilu (1880. - 1906.), po nacrtima bečkog graditelja F. Schmidta, a gradnju je vodio Hermann Bollé. Bollé će, izvodeći radove na restauraciji, dijelom izmijeniti prvotne Schmidtove projekte, osobito rješenja vrhova tornjeva. U ovoj je restauraciji zagrebačka prvostolna crkva dobila svoj današnji oblik s dva vitka tornja, visokim krovištem, novim stupovima u svetištu i oltarima koji su zamijenili većinu baroknih oltara iz 18. stoljeća. Bila je pokrivena raskošnim krovom od glaziranog crijepa koji je kasnije nažalost uklonjen. Umjesto starih grobnica biskupa i velikaša sagrađena je nova grobnica za zagrebačke nadbiskupe iza glavnog oltara. Uz druge velikane, tu počivaju i hrvatski mučenici Petar Zrinski i Fran Krsto Frankopan, čije su kosti ovamo prenesene 1919. godine iz Bečkog Novog Mjesta (Wiener Neustadt), Ivan Antun Zrinski, Eugen Kvaternik itd. U njoj su sahranjena i posljednja tri zagrebačka nadbiskupa: stožernici bl. Alojzije Stepinac, Franjo Šeper i Franjo Kuharić.
.jpg) Slika katedrale na kraju 19. stoljeća |
 Unutrašnjost katedrale - pogled prema oltaru |
 Katedrala u smiraj dana |
 Detalj tornja |
.jpg) Zagrebačka katedrala iz zraka |
 Glavni ulaz |
 Sarkofag bl. Alojzija Stepinca |
 |
U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Zagrebačka katedrala |
|
||||||||||||||||||||
Zarabianie | meble sosnowe | zadaszenia basenów | Moda | wez pigulke
źródło Wikipedia