Wikusia : Bremen

Bremen
(Freie und Hansestadt Bremen)
Grb	Položaj na karti

Osnovni podaci
Savezna država	Bremen (pokrajina)
Upravno područje	Bremen
Stanovništvo	547.413 (31. prosinca 2005.)
Gustoća stanovništva	1.682/km²
Površina	325,42 km²
Nadmorska visina	11,5 m
Koordinate	53°04′N, 08°48′E
Poštanski broj	28001–28779
Pozivni broj	0421
Registarska oznaka	`HB`
Gradonačelnik	Jens Böhrnsen (SPD)
Službena stranica	www.bremen.de

Slobodni hanzeatski grad Bremen je grad na sjeverozapadu Njemačkoj i istovremeno upravno središte najmanje savezne pokrajine Bremen (404 km²).

Bremen s 547.413 stanovnika (2005.) leži na rijeci Weser, 95 km jugozapadno od Hamburga, 70 km od Sjevernog mora i 53 km Bremerhavena. Važno je cestovno i željezničko čvorište te zračna luka. Poslije Hamburga, Bremen je i najvažnija njemačka luka. Važno industrijsko i trgovačko središte (brodogradnja, ind. automobila, zrakopolova, strojeva, čelika, duhana, tekstila i dr.; pivovare, pržionice kave, trgovina vinom). Bremen je i sjedište brojnih banaka, osiguravajućih društava i burze, ali i upravno i kulturno središte sa sveučilištem (1971.).

Gradska vijećnica

Bremen se razvio na križanju važnih trgovačkih putova između Rajne i Labe te između Sjevernog mora i južne Njemačke. Spominje se od 787. godine kada je utemeljena biskupija; 965. car Oton I. podjeljuje mu trgovačke povlastice, a 1186. gradske povlastice daruje mu car Fridrik I. Barbarossa. Od 12. stoljeća važno je središte pomorske trgovine. Od 1225. član Hanze; 1646.-1803. grad država. Godine 1815. kao slobodni hanzeatski grad postaje član Njemačkog saveza. U revolucionarnom pokretu spartakovaca 1919. godine u Bremenu je kratkotrajno proglašena sovjetska republika. U Drugom svjetskom ratu grad je teško razoren u savezničkim bombardiranjima kada je uništeno 69% zgrada.